https://doi.org/10.24141/2/2/2/3

Diana Dragija ; Zavod za neurokirurgiju, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska

Mateo Gašpert ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Studij sestrinstva, Osijek, Hrvatska

Sažetak
Uvod. Duboka mozgovna stimulacija jest ciljana primjena električnih stimulacija na pojedine stanice središnjega živčanog sustava. Najčešća je primjena duboke mozgovne stimulacije kod neuroloških oboljenja kao što su Parkinsonova bolest, distonija, Touretteov sindrom i sl. Cilj je primjene duboke mozgovne stimulacije smanjenje medikamentozne terapije, poboljšanje motoričke funkcije, smanjenje boli i neurološkog deficita te poboljšanje kvalitete života.

Metode. Analizirali smo devedeset i pet dubokih mozgovnih implantacija učinjenih na Zavodu za neurokirurgiju Kliničke bolnice Dubrava u svrhu liječenja Parkinsonove bolesti u razdoblju od 2007. do 2015. godine. Svim je bolesnicima učinjena visokospecijalizirana operacija kojom se implantiraju elektrode u suptalamičku jezgru (STN) te se provedu ekstenzije i implantira baterija.

Rezultati. Četiri su parametra ispitana prije i poslije operacije: bolesnikova mogućnost samostalnog oblačenja, jedenja i hodanja te njihov osobni dojam kvalitete života i mogućnosti samostalnog života. Nakon stimulacije, ukupno gledajući, došlo je do poboljšanja u sve četiri navedene kategorije.

Zaključak. Duboka mozgovna stimulacija pokazala se posve opravdanom kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću, pomažući u poboljšanju kvalitete života bolesnika.

Ključne riječi
duboka mozgovna stimulacija; Parkinsonova bolest; suptalamička jezgra