https://doi.org/10.24141/2/3/1/8

Petra Lovrenčić ; Studentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Cecilija Rotim ; Nastavni zavod za javno zdravstvo

Sažetak
Politrauma je istodobna teška ozljeda najmanje dviju tjelesnih regija gdje najmanje jedna ozljeda ili kombinacija više njih ugrožavaju život. Spektar ozljeda i posttraumatskih poremećaja izrazito je širok. Najčešće uključuju šok, hipotenziju zbog krvarenja ili ozljeda vitalnih organa. Ozljede su danas vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama, a zastupljenost politraumatiziranih u ukupnom broju ozlijeđenih iznosi 3 % uz visoku stopu smrtnosti, koja doseže 22 %. Reanimacijski postupci i razumijevanje patofiziologije iznimno su napredovali te se u posljednjih dvadeset godina smrtnost smanjila za dvadeset posto. Vrijeme je vrlo dragocjen čimbenik u zbrinjavanju politraumatiziranog bolesnika te se zahtijeva početak zbrinjavanja ozljede unutar 60 minuta od njezina nastanka. U kliničkom pristupu liječenju primjenjuju se algoritmi za zbrinjavanje politraume s pomoću kojih se žele postići što bolji rezultati zbrinjavanja i smanjiti pojava posttraumatskih komplikacija. Trijaža je formalan proces kojim se svi bolesnici procjenjuju odmah nakon dolaska u odjel hitne medicine. Trijažom se određuje hitnost problema i procjenjuje dozvoljeno i očekivano vrijeme čekanja na početak pregleda liječnika i liječenja bolesnika. Pristup je politraumatiziranom bolesniku multidisciplinaran, uključuje brojne specijalnosti te zahtijeva kontinuiranu edukaciju i visokoobrazovano osoblje. Kvalitetne vještine, dobra komunikacija i spremnost da se reagira brzo i kvalitetno samo su neke od ključnih odrednica za rad s vitalno ugroženim bolesnicima.

Ključne riječi
politrauma; algoritam zbrinjavanja; trijaža; multidisciplinarni tim