Archive page

Volume: 2; Number: 2
Pravci razvoja sestrinstva kao samostalne zdravstvene profesije: komparativna analiza legislative u sestrinistvu Bosne i Hercegovine i zemalja u regiji


https://doi.org/10.24141/2/2/2/6

Samela Zelić ; Sveučilišni klinički centar Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sead Hasanović ; Klinika urgentne medicine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Aida Pilav ; Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet zdravstvenih studija, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

PDF

Sažetak
Uvod. S povećanjem potreba za kvalitetnom zdravstvenom njegom, povećanjem obima posla i odgovornosti te reformama u zdravstvu rasli su i zahtjevi za determiniranjem domena u profesiji sestrinstva, što je jasno definirano u Minhenskoj deklaraciji (2000.). Nažalost, u sadašnjem sustavu zdravstvene zaštite u većini tranzicijskih zemalja regije jugoistočne Europe sestrinstvo i dalje nije adekvatno validirano kao posebna profesija.

Cilj. Prikaz zakonskih rješenja povezanih sa sestrinstvom, a ponuđenih kroz legislative u Bosni i Hercegovini (BiH) s aspekta definicije sestrinske djelatnosti, standarda obrazovanja, licenciranja i mogućnosti mobilnosti radne snage.

Metode. Desktop analiza legislativnih i strateških dokumenata povezanih sa sestrinstvom u BiH.

Rezultati. Oblast zdravstva u BiH prema ustavnim je rješenjima u nadležnosti entiteta (Republika Srpska), podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko Distrikta BiH, stoga postoji i zasebna entitetska legislativa. Vlada Federacije BiH 2013. godine donijela je Zakon o sestrinstvu i primaljstvu te tako jasno definirala domene u sestrinstvu, u skladu s direktivama EU-a. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko ovo je dijelom definirano u sustavnim zakonima o zdravstvenoj zaštiti.

Zaključak. U svim pregledanim zakonskim aktima još uvijek postoje nedostaci u definiranim domenama za sestrinsku profesiju. Rješavanjem ovih nekompletnosti, progres razvoja sestrinstva ubrzao bi, ojačao i modernizirao zdravstveni sustav, što bi nesumnjivo podignulo kvalitetu zdravstvene zaštite na višu razinu.

Ključne riječi
sestrinstvo; Bosna i Hercegovina; zdravstvena zaštita; zdravstveno zakonodavstvo; sestrinska praksa