https://doi.org/10.24141/2/2/2/1

Josipa Kurtović ; Odjel za neurologiju, Opća bolnica dr. Ivo Pedišić, Sisak, Hrvatska

Biserka Sedić ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Biljana Kurtović ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Dina Veseli ; Odjel za neurologiju, Opća bolnica dr. Ivo Pedišić, Sisak, Hrvatska

Sažetak
Uvod. Sestrinska dokumentacija pokazatelj je kvalitete zdravstvene njege. Analizom podataka, sestrinska dokumentacija postaje alat u procjeni i promjeni kliničke prakse. Moždani udar najveći je pojedinačni uzrok invaliditeta kod odrasle populacije. Kod ishemijskoga moždanog udara dolazi do naglog prekida moždane cirkulacije. Uzroci prekida cirkulacije mogu biti začepljenje ili suženje krvne žile uzrokovane trombozom, embolijom ili sustavnom hipoperfuzijom. U praksi se primjenjuje terapija za akutni ishemijski moždani udar koja uključuje intravensku primjenu trombolitičke terapije – rekombiniranoga tkivnog aktivatora plazminogena unutar prvih 180 odnosno 270 minuta od nastanka moždanog udara.

Cilj. Utvrditi ishode skrbi bolesnika nakon primjene trombolitičke terapije prikazom sažetka praćenja stanja bolesnika tijekom hospitalizacije, a u vremenu prije i nakon primijenjene trombolize.

Metode. Retrospektivna studija provedena je na odjelu neurologije u Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić” u Sisku kroz 43 mjeseca u periodu od 1. siječnja 2013. do 31. svibnja 2017. U provedenoj studiji sudjelovalo je 85 ispitanika. Podaci su prikupljeni na temelju sastavnice sestrinske dokumentacije u elektroničkom obliku: sažetka praćenja stanja bolesnika.

Rezultati. S razinom pouzdanosti od 95 % utvrđena je statistički značajna razlika (p < 0,05) kod parametara higijene, hranjenja, eliminacije, oblačenja, hodanja, premještanja, sjedanja, stajanja, okretanja, prehrane – dijete, podnošenja napora, Bradenove skale i kategorizacije, a prije i poslije trombolize. Statistička značajnost nije utvrđena kod parametara bol (p = 0,067), GCS / Trauma score ljestvice (p = 0,339) i rizik za pad (p = 0,072).

Zaključak. Primjena procesa zdravstvene njege, kontinuirano praćenje stanja bolesnika, ali i vrednovanje sestrinskog rada daje imperativ primjeni sestrinske dokumentacije kao važnom alatu za opis sestrinske prakse. Primjena dokumentacije omogućuje trajni uvid u stanje bolesnika, dostupnost podataka, kontinuitet skrbi, kronološki pregled i evaluaciju rezultata, kao i materijalnu podlogu za profesionalni, stručni i znanstveni razvoj medicinskih sestara kroz istraživanja u sestrinstvu.

Ključne riječi
sestrinstvo; dokumentacija; ishodi; tromboliza