https://doi.org/10.24141/2/1/1/5
Snježana Čukljek ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sanja Ledinski Fičko ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Ana Marija Hošnjak ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Martina Smrekar ; Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su utvrditi mišljenja studenata o
potrebnim znanjima za obavljanje sestrinske prakse navedenima u
direktivama EU-a, samoprocjenu studenata o usvojenim kompetencijama te
mišljenja o pripravničkom stažu. Cilj istraživanja bio je i utvrditi
postoje li razlike u odgovorima studenata ovisno o prethodno završenom
obrazovanju.
Metode: U istraživanju je sudjelovao 61 student treće godine
redovnog studija sestrinstva. Studenti su dobrovoljno i anonimno
ispunili upitnik koji je konstruiran za potrebe istraživanja, a
obuhvaćao je demografske podatke, područja učenja prema Direktivi
2005/36/EC i kompetencije prema Direktivi 2013/55/EU te pitanja
povezana s potrebom i trajanjem pripravničkog staža po završetku
studija.
Rezultati: Pri završetku studija studenti smatraju najvažnijima
znanja iz područja zdravstvene njege (M=4,74), komunikacijskih vještina
(M=4,49) te kliničkih i temeljnih medicinskih znanosti. Najnižom
procjenjuju potrebu za znanjima iz osnova istraživačkog rada. Više
rezultate povezane s važnošću potrebnih znanja navode studenti koji
nisu završili srednju medicinsku školu (p=0,035). Studenti su oprezni
prilikom samoprocjene usvojenosti kompetencija sestrinske prakse.
Najvišom procjenjuju sposobnost usmjeravanja pojedinaca, obitelji i
skupina prema zdravom načinu života i skrbi o sebi, a najnižom
sposobnost samostalnog pokretanja trenutačnih mjera za spašavanje
života te provođenja mjera u kriznim i opasnim situacijama. Većina
ispitanika (74,6 %) navodi da je pripravnički staž potreban nakon
završetka studija te da bi trebao trajati do šest mjeseci. Studenti
koji smatraju da je pripravnički staž potreban navode više vrijednosti
u odgovorima povezanima s potrebnim znanjima za obavljanje sestrinske
profesije (p=0,033).
Zaključak: Zapošljavanje novodiplomiranih medicinskih sestara u
sustavu zdravstva i početak rada predstavlja stres i izazov za
novodiplomiranu sestru. Kako bi se olakšala tranzicija iz uloge
studenta u ulogu medicinske sestre nužna je suradnja obrazovnog i
zdravstvenog sustava.
Ključne riječi
studij sestrinstva; medicinske sestre; kompetencije; znanja